Od trenutka kada ujutro otvoriš oči, dok ponovno ne utoneš u san, tvoje misli neprestalno naviru u glavi. Tijekom dana, bez obzira na to gdje se nalaziš i što radiš, čini se da te prate posvuda i da nad njima nemaš kontrolu. Naviru automatski, a vrlo često utječu na tvoje raspoloženje, odluke, ponašanje. Pogreške u mišljenju mogu te nepotrebno učiniti tjeskobnom, anksioznom, ljutom i potrošiti puno tvoje energije. Mogu narušiti prijateljstva ili učiniti da propustiš dobru priliku. Onemogućuješ samoj sebi da sagledaš stvarnost kakva uistinu jest i da reagiraš primjereno situaciji.
U nastavku ću navesti kojih je to 10 najčešćih pogrešaka u mišljenju:
Crno-bijelo mišljenje
To je razmišljanje "sve ili ništa", odnosno kada na situaciju gledaš samo u dvije kategorije umjesto na kontinuum. Ili je jedno ili drugo, nema sredine.
Primjer:
Odlučila sam trenirati trčanje i slijedeći tjedan izostala s jednog treninga. Sada nema smisla nastaviti dalje.
Ako ne diplomiram sa odličnom ocjenom, bezveze sam upisivala faks.
Katastrofiziranje
Događa se kada u nekoj situaciji predviđaš najgori mogući ishod. Vjeruješ da se s tragičnim posljedicama zamišljenog ishoda nećeš moći nositi.
Primjer:
Osramotit ću se i svi će misliti da sam glupa.
Šefu se neće svidjeti moj izvještaj, dobit ću otkaz i postati beskućnik.
Otpisivanje pozitivnog
Nerazumno govoriš sebi kako se pozitivna iskustva, djela i kvalitete kod tebe podrazumijevanju i ne računaju. Time umanjuješ sebe, svoje sposobnosti i postignuća.
Primjer:
Dobila sam posao, ali zapravo sam imala sreće.
Pozvali su me na ručak, no to je bilo samo iz pristojnosti.
Etiketiranje
Na temelju jednog detalja, događaja ili iskustva pripisuješ neku negativnu osobinu sebi ili drugima pa to proširuješ na cijelu osobu.
Primjer:
Zaboravila sam odgovoriti na mail, ja sam totalna glupača.
Ona ima savršeno nalakirane nokte, vjerovatno ništa ne radi po cijele dane.
Pretjerano uveličavanje/umanjivanje
Neopravdano daješ previše ili premalo važnosti nekom događaju nego što to on uistinu jest i prema tome vrednuješ sebe ili druge.
Primjer:
Skuhala sam hrenovke za ručak, ja sam najgora majka na svijetu.
Rekli su mi doktori da moram na daljnje pretrage, a ja kažem da pričaju gluposti.
Mentalni filter
Pažnju fokusiraš samo na negativnost u nekoj situaciji umjesto na prihvaćanje ostalih činjenica. Selektivno odbacuješ sve što je bilo pozitivno.
Primjer:
Moja prezentacija je sigurno bila dosadna. Prišlo mi je par osoba i dalo kompliment, no vidjela sam onog lika u zadnjem redu koji je izgledao kao da se dosađuje.
Dobila sam pohvalu šefice za dobro posložen raspored, iako je to nešto što bi svatko znao napraviti.
Čitanje misli
Pretpostavljaš da znaš što druga osoba misli i duboko si uvjerena da je to točno i jedino moguće. Vjeruješ da misle najgore o tebi.
Primjer:
Poslala sam joj poruku još prije sat vremena, očito joj dosađujem jer mi nije odgovorila.
Nije me pozvao na dejt ovu subotu. Vjerovatno ne želi više biti samnom.
Generalizacija
Na temelju jednog ili nekoliko ponovljenih situacija stvaraš općenito pravilo o ponašanju (svojem ili tuđem). Tzv. "uvijek ili nikad" ponašanje.
Primjer:
Ti me nikada ne slušaš.
Ja uvijek zabrljavim.
Personalizacija
Vjeruješ da se drugi ponašaju negativno zbog tebe. Stvari doživljavaš osobno. Preuzimaš krivnju i odgovornost na sebe.
Primjer:
Došla sam kući i zatekla muža nervoznog i mrzovoljnog. Sigurno se još uvijek ljuti na mene radi svađe od jutros.
Da sam bila više simpatična, ne bi me odbili na razgovoru za posao.
Imperativi
Postavljaš nerealna, rigidna pravila prema sebi o tome kako se trebaš ponašati ili osjećati. Kada pravila prekršiš, osjećaš sram, krivnju, frustraciju, ogorčenje.
Primjer:
Ne bih se nikada trebala osjećati tjeskobno.
Moram vježbati svaki dan.
Kakvi su ti dojmovi sada kada si se upoznala s najčešćim pogreškama u mišljenju? S koliko njih se možeš poistovjetiti? Ne brini, ove pogreške čini svaka živuća osoba na svijetu, uključujući i stručnjake koji se njima bave i pomažu drugima prevladati ih. Nije cilj postići apsolutno savršenstvo u nepogrešivosti. Poanta je u podizanju svijesnosti o misaonim procesima kako ne bi padala u njihovu zamku. Ako nisi svijesna svojih misaonih obrazaca, tada oni upravljaju tobom i diktiraju tvoje ponašanje, osjećaje, odluke, psihičko stanje, i na kraju kvalitetu tvog života. Zato je važno poznavati ih i nastojati ih prepoznati kada se pojave.
Što možeš učiniti vezano za najčešće pogreške u mišljenju?
Možeš loviti svoje misli. To je trening i proces u kojem ćeš s vremenom postati sve bolja.
Uzmi olovku i papir. Nacrtaj četiri stupaca u koje ćeš redom upisati slijedeće:
Opis jedne situacije kada je tvoje dobro raspoloženje prešlo u loše. Opiši što se dogodilo. Npr. Ja sam loša mama jer sam vikala na dijete. Ili npr. pogriješila sam, sada ću dobiti otkaz. Ili, on me ne voli jer me nikada ne sluša i nije mu stalo.
Opiši što ti je sve u tom trenu prošlo kroz glavu. Koje se misli pojavljuju?
Opiši kako si se u tom trenu osjećala. Koje emocije su se javile i u kojem intenzitetu?
Opiši senzacije u tvom tjelu? Što primjećuješ? Lupanje srca, znojenje, disanje?
Sada je vrijeme za vrednovanje automatskih negativnih misli u šest koraka:
Zapitaj se koliko si uvjerena u tu misao na skali 1-10?
Koji dokazi podržavaju moju misao? Koji dokazi su protiv te misli?
Ako misao predviđa negativno predviđanje budućnosti (npr. šef je ljut, dobit ću otkaz), pitaj se slijedeće: Što je najgore što se može dogoditi? Mogu li to preživjeti? Što je najbolje što se može dogoditi? Koja je najizglednija posljedica?
Ako je misao točna, pitaj se: Koja je korist od te misli?
Sada pokušaj formirati konstruktivniju, pozitivniju misao koja je usmjerena na rješavanje problema. Što mogu poduzeti? Koje su mi opcije? Što bih rekla svojoj prijateljici da je u toj situaciji?
Koliko si sada uvjerena u tu misao na skali 1-10?
Želim te potaknuti da razmisliš o nabavci posebnog dnevnika i da redovito vodiš bilješke o procesu lovljenja misli i njihovog vrednovanja. Kako ćeš biti sve vještija u tom procesu, s vremenom ćeš moći sve odraditi u glavi na licu mjesta kako se misao bude pojavljivala. Uvidjeti ćeš kako te pogreške u mišljenju sve manje prate i na taj način ćeš stvoriti prostor za razvoj svog kapaciteta unutar kojeg možeš sama donositi mišljenja koja su više u skladu s realnošću. Moći ćeš primjetiti kako tjeskoba, ljutnja i strah zauzimaju manje mjesta u tvojoj svakodnevici, te kako u nekim područjima života ostvaruješ vidne pomake na bolje. A upravo je to cilj ovih vježbi.
Javi mi kako ti ide, ili ako imaš bilo kakvih pitanja, komentara - tu sam :)
Želim ti puno uspjeha i budi nježna prema sebi u ovom procesu!